Povijest Povorke ponosa u Zagrebu

Povorke ponosa LGBTIQ osoba i obitelji u Zagrebu održavaju se kontinuirano od 2002. godine. Slijedi pregled kratke povijesti Povorke ponosa – od 300 ljudi izloženih nasilju do masovnih povorki u kojima 15 000 ljudi slavi različitosti i bori se za solidarno i ravnopravno društvo slobodno od rodnih i spolnih normi i kategorija –  kroz neke od najznačajnijih trenutaka koji se definirali ono što Povorka danas predstavlja i za što se bori.

Prva Povorka ponosa u Zagrebu i Hrvatskoj organizirana je 2002. godine pod nazivom “Gay Pride Zagreb – Iskorak KONTRA predrasuda“. Povorku je organizirao organizacijski odbor sačinjen od članova_ica Iskoraka i Kontre. Prije samog održavanja privukla je veliku medijsku pozornost, između ostalog i zato što se radilo o drugoj Povorci ponosa organiziranoj u nekoj od postsocijalističkih europskih zemalja, a podržala ju je lijevo-liberalna vladajuća koalicija, kao i predstavnici_e međunarodnih institucija koje su tada djelovale u Hrvatskoj. U Povorci je sudjelovalo oko 300 ljudi, većinom podržavateljice i podržavatelji iz civilnih inicijativa, a čak 30 osoba bilo je fizički napadnuto uoči ili nakon Povorke.

Sljedeće godine Povorka ponosa mijenja ime u Zagreb Pride koje ostaje njeno ime do danas. Drugi novitet je organizacijska forma. Naime, po prvi put se osniva Organizacijski odbor Zagreb Pridea koji, iako djeluje uz logističku i druge tipove podrške organizacija civilnog društva, predstavlja autonomno i neovisno tijelo zaduženo za organizaciju Povorke. Organizacijski odbor “Zagreb Pride 2003 – Opet ponosno” bio je proširen sudjelovanjem aktivista_kinja izvan članstva Iskoraka i Kontre. Budući da se 2003. godine donosio novi Obiteljski zakon koji je originalno trebao regulirati i prava istospolnih zajednica, tema te godine bila je anti-diskriminacijsko zakonodavstvo i istospolni brak. Drugu Povorku ponosa obilježilo je snažnije policijsko osiguranje, manje nasilja, ali i znatno manja medijska pažnja.

Dvijetisuće i četvrte godine postojale su dvije centralne teme Povorke. Uz homofobiju Crkve, po prvi put se tematizira trans* vidljivost, a Povorka ponosa dodaje se u službeno ime prosvjeda. “Povorka ponosa LGBTIQ osoba Zagreb Pride 2004 – Vive la difference” organizirana je od strane Organizacijskog odbora i uz logističku potporu Kontre. Kao i 2003. godine, Povorka je prošla mirno, uz snažnu policijsku zaštitu.

Zagreb Pride 2005 – Ponosne/i zajedno” organizirala je ad-hoc osnovane feministička grupa “Epikriza”, uz financijsku i logističku potporu Kontre i CMS-a, nakon što je Iskorak početkom lipnja otkazao Povorku ponosa. Tema četvrte Povorke ponosa bila je Zakon o registriranom partnerstvu s obzirom na to da je ranije te godine u Saboru predložen i odbijen istoimeni zakon. U Povorci je sudjelovalo stotinjak sudionica_ka.

 

Petu Povorku ponosa “Internacionala Pride 2006, Zagreb – Živ(j)eti slobodno” organizirao je Regionalni odbor kojeg su činile osobe iz South-Eastern European Queer mreže. Ideja “regionalnog Zagreb Pridea” bila je tematizirati slobodu okupljanja u Europi te su poslani pozivi za sudjelovanje svim zemljama u Europi koje imaju poteškoća u organiziranju Povorke ili je uopće nisu u mogućnosti održati. Pozivu su se odazvale_i predstavnice_i iz 13 zemalja: Slovenije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Srbije i Crne Gore, Kosova, Bugarske, Rumunjske, Albanije, Litve, Latvije i Poljske.

Povorka ponosa LGBTIQ osoba Zagreb Pride 2007 – Svi na Pride! Sve na Pride!“, organizirana uz logističku podršku udruge Domino/Queer Zagreb, bila je najnasilnija u povijesti organiziranja Povorke u Zagrebu – nakon Povorke pretučeno je preko 30 osoba, a policija je spriječila planirani napad na Povorku sa sedam molotovljevih koktela. Kao posljedica ovih nasilnih napada uhićena je jedna osoba, koja je ujedno i prva osoba osuđena za počinjenje kaznenog djela iz mržnje na osnovi spolne orijentacije. No nije samo nasilje obilježilo šestu Povorku ponosa u Zagrebu. Te godine su se po prvi puta vijorile zastave duginih boja na Trgu bana Jelačića te je napisan prvi proglas Povorke – manifest koji definira temu ili problem koji se Povorkom ponosa želi istaknuti te godine. Proglas se čita prije kretanja Povorke i od 2007. godine postaje uobičajeni dio svake Povorke. U prvom proglasu zagrebačke Povorke ponosa tematizirala se vidljivost LGBTIQ osoba kroz zauzimanje javnih površina.

Sljedeće je godine “Povorka ponosa LGBTIQ osoba Zagreb Pride 2008 – Imaš hrabrosti!“, organizirana uz logističku potporu K-zone i Centra za mirovne studije, problematizirala prošlogodišnje nasilje uz poruku ohrabrivanja zajednice i promicanja zajedništva. Povorka je prošla mirno uz jako policijsko osiguranje, a program Povorke održan je na Cvjetnom trgu s namjerom da se prekine izolacija od građanstva i postigne veća vidljivost koristeći prostor u samom centru grada za vrijeme subotnje „špice“.

Važna prekretnica u organizaciji Povorke ponosa u Zagrebu bilo je formalno osnivanje udruge Zagreb Pride. Suočeni_e s nasiljem koje je pratilo Povorke, organizatori_ce okupljeni_e u Organizacijski odbor osjećali_e su se odgovornima i htjeli_e su osigurati sustav podrške koji cijele godine radi na borbi protiv nasilja i za prava LGBTIQ osoba. S tom idejom 2008. godine formalno je osnovana udruga Zagreb Pride koja je od 2009. godine odgovorna za logističku potporu Organizacijskom odboru Zagreb Pridea.

Foto: Marko Miscevic / CROPIX

Povorka ponosa LGBTIQ osoba Zagreb Pride za otvoreni grad: Sudjeluj! Stonewall 40” bila je prva Povorka organizirana uz logističku podršku Zagreb Pridea. Centralna tema 2009. godine bila je LGBTIQ zajednica i nedostatak klubova i mjesta za druženje koji su joj bili potrebni. Te godine je organiziran “Anti-gej skup” – prvi protu-skup Povorci ponosa u organizaciji Hrvatske čiste stranke prava koji se za vrijeme trajanja Povorke održavao na Trgu bana Jelačića. Programski dio Povorke ponovo je održan na Cvjetnom trgu.

Dvije tisuće i desete godine pod sloganom “Hrvatska to može progutati” članovi i članice Organizacijskog odbora povele su Povorku preko Trga bana Jelačića iako nisu imale_i dozvolu za to i unatoč tome što ih je policija pokušala zaustaviti. Tema Povorke bila je sloboda i slavljenje seksualnog izražavanja i različitost seksualnih praksi, a Povorku je pratila “provokativna” vizualna kampanja u kojoj su se na zabavan način koristili i izvrtali simboli hrvatske desnice i mačizma. Jedan od primjera je poster s policajcem koji umjesto pendreka u ruci drži dildo s porukom “Organi reda su tu da služe”. U Povorci je sudjelovalo oko 1 200 ljudi i te je godine organiziran i održan prvi Tjedan ponosa (Pride Week).

Obljetnička 10. Povorka ponosa u Zagrebu održala se nakon vrlo nasilne prve Povorke ponosa u Splitu. Kao reakcija na nasilje kojemu su bili_e izloženi_e sudionici_e Povorke u Splitu, organizatorice_i zagrebačke Povorka odustale_i su od teme te Tjedan ponosa i temu Povorke posvetile_i Split Prideu. Oko 4 000 ljudi na Povorci iskazalo je podršku Split Prideu i pokazalo da je protiv svih oblika nasilja.

Povorka ponosa LGBTIQ osoba Zagreb Pride 2012 – Imamo obitelj, tisućljetni hrvatski san!” tematizirala je LGBTIQ obitelji s obzirom na to da je te godine u ožujku najavljeno osnivanje Radne skupne za izradu Zakona o registriranom partnerstvu. Na Povorci je sudjelovalo otprilike jednak broj ljudi kao prijašnje godine.

Foto: Darko Vaupotić 

Najveća Povorka ponosa do sada održana je 2013. godine u atmosferi referendumske inicijative o ustavnoj definiciji braka. Dan prije Povorke su potpisi potpore održavanju referenduma predani Saboru, a Povorci se odazvalo preko 15 tisuća ljudi i pokazalo solidarnost i borbenost u tom ključnom momentu koji je bio vrlo težak za čitavu LGBTIQ zajednicu. U svijetlu društveno-političkog konteksta u kojem se odvijala, imenu Povorke ponosa dodaje se “i obitelji” i od tada je službeno ime “Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji“.

Foto: Kristina Josić

Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2014 – Na pravoj strani povijesti” s temom solidarnost u borbi za jednakopravnost i dostojanstvo svih ljudi u Republici Hrvatskoj održana je nakon drugog saborskog čitanja Zakona o životnom partnerstvu. U Povorci je sudjelovalo oko 5 000 ljudi, a ubrzo nakon Povorke, u srpnju 2014. godine, izglasan je i Zakon o životnom partnerstvu.

 

Sljedeće godine, kao odgovor na kontinuirani porast desnog ekstremizma u politici i društvu, “Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2015 – Glasnije i hrabrije – Antifašizam bez kompromisa!” godine pozivala je na vrijednosti antifašizma u borbi protiv desne radikalizacije. Te godine promijenjena je ruta Povorke te se otada završno okupljanje i programski dio Povorke umjesto na Zrinjevcu održava u Parku Ribnjak.

Foto: Luka Borčić

Petnaesta Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji pod sloganom “Još Hrvatska ‘ni propala” u svom je proglasu istaknula borbu za obranu izborenih prava i sloboda u jeku konstantnih napada desnice na neprofitne medije, reproduktivna prava, kao i na LGBTIQ ljudska prava. U Povorci je sudjelovalo otprilike 7 000. U 2016. godini kao u uvod u Tjedan ponosa premijerno je prikazan dokumentarni film “Prajd za sve nas”, nastao u produkciji Zagreb Pridea, koji prikazuje priču o petnaest godina Povorki ponosa u Zagrebu, o ljudima koji su organizirali Povorku kao i društvenom kontekstu u kojem je Povorka nastala i razvijala se.

Zadnja Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2017 “Slobodan život počinje ponosom!” ponovo je okupila oko 10 00 sudionica_ka ljudi što je najveći odaziv nakon onog 2013. godine. Povorkom je problematizirano što zapravo znači biti aut i koji su preduvjeti koji omogućuju ili olakšavaju “coming out”.  U proglasu je jasno istaknuto kako sloboda ovisi o socijalnim, ekonomskim i drugim faktorima – slobodni_e možemo biti samo kad smo slobodne_i od nasilja, od siromaštva i od diskriminacije i kada nam je osigurana egzistencija i stabilni materijalni uvjeti. Povorci ponosa prvi put je prethodio Mjesec ponosa (umjesto Tjedna ponosa) – kulturna i politička manifestacija LGBTIQ zajednice koja je otvorena na Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije (IDAHOT) 17. svibnja.

Bez obzira na promjene koje su se u sedamnaest godina održavanja Povorke ponosa dogodile, borba protiv svih oblika nasilja, diskriminacije i opresije te za vidljivost, ravnopravnost i jednakopravnost LGBTIQ osoba i obitelji bila je i ostala u njenom temelju.  Zbog toga se vidimo i na ovogodišnjoj 17. Povorci ponosa LGBTIQ osoba i obitelji 09. lipnja 2018. godine!

Arhiva plakata i proglasa svih Povorki koje su do sada održane u Zagrebu dostupna je na sljedećoj poveznici!