O rodu u jeziku

Čitala_o si tekstove na našoj internetskoj stranici i naišla_o na riječi poput „bili_e“ ili tekstove napisane samo u ženskom rodu i nisi znala_o što to točno znači? Evo kratkog objašnjenja!

Kada koristimo donju crticu („_“), to znači da je riječ napisana i u muškom i ženskom rodu. Dakle „bili_e“ je kraća forma kojom jednom riječju obuhvaćamo i riječ muškog roda, „bili“, i riječ ženskog roda, „bile“. Dvorodno se može pisati na različite načine, na primjer s kosom crtom („bili/e“), ali na našoj stranici ćeš uglavnom naići na riječi s donjom crticom, jer njome želimo izraziti slobodan prostor između dva roda, a ne razdvojenost kao što sugerira kosa crta. Kad u nekom tekstu koristimo samo riječi ženskog roda, time se odnosimo i na muške osobe, queer osobe i osobe drugih rodnih identiteta. To predstavlja našu subverziju prakse korištenja muškog roda kao univerzalnog.

S obzirom na to da je Zagreb Pride udruga koja se zalaže za dekonstrukciju spola i roda te protiv svih
vrsta opresije, izuzetno nam je važan jezik koji koristimo. Jezik reflektira odnose moći u društvu i
reproducira pojmove koji doprinose opresiji pojedinih skupina u društvu, pa tako i žena i LGBTIQ osoba. Iako je nemoguće ukloniti te opresije samo drukčijom upotrebom jezika, ipak je moguće doprinijeti
širenju svijesti o problemima koji su nam važni.

Dvorodno izražavanje jedan je od naših najvažnijih principa rada. U uobičajenom govoru i pismu postoji
tendencija da se uvijek govori samo u muškom rodu, čak i kad se referira na skupinu osoba među kojima nisu samo muškarci. To reflektira patrijarhalne odnose moći u kojima se muški rod smatra univerzalnim, a ostali rodovi partikularnima; u kojima se priznaje samo muški doprinos, dok se doprinos ne-muških osoba zanemaruje. Izražavanjem samo u muškom rodu reproducira se ideja da su samo muške osobe značajne, da samo one djeluju, imaju glas i stvaraju povijest. S druge strane, dvorodnim izražavanjem dajemo glas i ženskim osobama, queer osobama, rodno nebinarnim osobama i rodnovarijantnim osobama.

Naravno, idealno bi bilo kada jezik ne bi imao kategoriju roda i kad bismo se mogle_i izražavati rodno
neutralno, ali budući da je hrvatski jezik jako obilježen rodom vrlo ga je teško izbjeći. Unatoč tome,
uvijek je moguće mijenjati jezik, kršiti pravila i smišljati nove riječi koje će bolje reflektirati naše
iskustvo i doprinijeti propitivanju spola i roda u našoj okolini.