Zakonsko priznanje roda – primjeri dobre prakse

U posljednjih nekoliko godina u nekoliko su zemalja uvedeni zakoni koji u potpunosti ili gotovo u potpunosti zadovoljavaju europske standarde o priznanju rodnog identitea te koji mogu poslužiti kao dobra osnova za slične zakonske promjene i inicijative u Hrvatskoj.


Danska

Prvi zakon u Europi koji je omogućio priznanje roda na osnovi samoodređenja bio je danski Zakon o sustavu građanskog registriranja, amandmanima usvojenim 11. lipnja 2014. godine. Stavak 6, Članka 1 kaže: „Nakon pisane prijave, Ministarstvo financija i Ministarstvo unutarnjih poslova izdat će novi broj socijalnog osiguranja osobama koje se doživljavaju kao pripadnici_e suprotnog roda. Izdavanje novog broja socijalnog osiguranja uvjetovano je predajom pisane izjave koja navodi da je zahtjev temeljen na osjećaju pripadnosti suprotnom rodu.” Nedostatak ovog zakona je postojanje perioda od šest mjeseci od predaje zahtjeva do početka procesa, koji postoji zbog mogućnosti da se osobe predomisle. Također, postupak nije dostupan mlađima od 18 godina, te ne nudi druge opcije osim muškog i ženskog roda.

Malta

Malteški zakon o rodnom identitetu, rodnom izražavanju i spolnim karakteristikama koji je donesen 2015. godine, naglašava pravo svakog_e građana_ke na zakonsko priznanje roda.

Članak 3 definira pravo na rodni identitet ovako: „Kao državljani_ke Malte, sve osobe imaju pravo:

(a) na priznanje svog rodnog identiteta;
(b) na slobodan razvoj svoje osobe u skladu sa svojim rodnim identitetom;
(c) da se prema njima odnosi sukladno njihovom rodnom identitetu i, osobito, da ih se tako
identificira u dokumentima kojima dokazuju svoj identitet; i
(d) na tjelesni integritet i tjelesnu autonomiju.“

Malteški zakon je prvi koji jamči pristup zakonskom priznanju roda bez dobnih granica, te jedini koji jasno navodi da procedura za maloljetne osobe neće uključivati nikakve medicinske intervencije ili psihijatrijske dijagnoze. Važan segment ovog zakona je i zaštita interspolnih osoba. Jedan način zaštite koji zakon propisuje je mogućnost da roditelji interspolne djece odgode upis oznake spola u rodni list.

Irska

U srpnju 2015. Irska je donijela Zakon o priznanju roda. Proces prijave vrlo je jednostavan te samo zahtjeva ispunjavanje jednostavnog obrasca i slanje na određenu adresu zajedno s potrebnom dokumentacijom. Iako se postupak za punoljetne osobe temelji na samoodređenju, nedostatak ovog zakona jest što postupak za mlađe od 18 godina zahtijeva patologizaciju.

Norveška

Norveška je donošenjem Zakona o zakonskom priznanju roda u srpnju 2016. godine postala četvrta zemlja sa zakonom koji omogućuje zakonsko priznanje roda na osnovi samoodređenja. Zakon predviđa jednostavnu proceduru promjene roda i imena svima iznad 16 godina, te djeci iznad 6 godina uz suglasnost roditelja ili skrbnika_ca. Procedura ne predviđa patologizaciju niti period za refleksiju poput danskog zakona. Zakone o zakonskom priznanju roda koji se temelje na samoodređenju u međuvremenu su usvojile i Belgija i Portugal.

Izvor: TGEU – Best practice Dialogue