“To se ne prijavljuje jer te nitko neće ozbiljno shvatiti”

Ususret Međunarodnom danu borbe protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije, 17.5.: Svakodnevica LGBTIQ osoba u Hrvatskoj i dalje obilježena strahom od nasilja i diskriminacije

Trgovi, ulice, škole, radna mjesta, ali i obiteljski domovi u Hrvatskoj nisu sigurni za LGBTIQ osobe – nasilje je tamo doživjelo čak  6 od 10 ispitanih osoba. To govore rezultati posljednjeg istraživanja Zagreb Pridea o iskustvu diskriminacije, zločina iz mržnje i nasilja prema LGBTIQ osobama u Hrvatskoj. Riječ je o drugom, velikom, terenskom istraživanju, provedenom u razdoblju od travnja do kolovoza prošle godine, na uzorku od 767 ispitanih LGBTIQ osoba. Dio ispitanih više i ne živi u Hrvatskoj. 

Glavni ciljevi istraživanja bili su ispitati iskustva sudionika_ica s nasiljem, diskriminacijom i zločinom iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja te spolnih karakteristika. Rezultati potvrđuju da je naša svakodnevica i dalje prožeta strahom i neizvjesnošću u svim područjima života: od obiteljskog doma od javnih prostora. Ovo su neki od pokazatelja koji ukazuju da su LGBTIQ osobama u Hrvatskoj svakodnevno ugrožena temeljna prava,  a to su pravo na siguran život i kretanje, drugim riječima, postojanje u našem društvu: 

  • Na pitanje jesu li ikad pokušali_e nauditi sami_e sebi ili počiniti samoubojstvo, 272 sudionika_ce odgovorilo je pozitivno
  • Gotovo dvije trećine sudionika_ca studije barem je jednom od 2013. godine doživjelo nasilje zbog spolne orijentacije, spolnih karakteristika, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja 
  • S obzirom na vrste nasilja koje je doživjelo 491 sudionik_ca studije (64%), najčešća vrsta nasilja bilo je verbalno zlostavljanje, slijede neželjeni seksualni prijedlozi, neželjeno diranje i prijetnje fizičkim nasiljem te praćenje, uhođenje i/ili zastrašivanje 
  • Odgovori na pitanja o doživljenoj diskriminaciji pokazuju i da je nešto više od 60 posto ispitanih doživjelo neki oblik diskriminacije, bilo u školi ili na poslu, bilo u kontaktu s institucijama poput policije, pravosuđa i zdravstva 
  • Kad je riječ o prijavljivanju nasilja policiji ili drugom nadležnom tijelu, manje od deset posto ispitanika_ca koji_e su doživjeli_e nasilje odgovorilo je pozitivno (n = 43)
  • 36 posto ispitanih zbog straha od doživljavanja diskriminacije ili nasilja prilagođava svoje ponašanje. U školi to čini 37 posto ispitanih, a njih gotovo 40 posto na poslu te više od 43 posto u kafiću. Posebno zabrinjavajući rezultati odnose se na javne prostore poput ulica ili trgova, na kojima čak 61 posto ispitanih prilagođava svoje ponašanje

Zašto je situacija takva? 

Za visoku razinu nasilja prema LGBTIQ osobama odgovorno je društveno okruženje  potaknuto djelovanjem različitih političkih aktera koji sustavno rade na kršenju ljudskih prava LGBTIQ osoba, spolnih i reproduktivnih prava žena te političkih i kulturnih prava pojedinih etničkih i nacionalnih zajednica u RH. Mržnja nije samo posljedica aktivnog djelovanja desno-klerikalnih organizacija i njihove kampanje širenja predrasuda i mržnje protiv LGBTIQ osoba, već i  diskriminatorne politike Vlade RH, neprimjena postojećih zakona te sporo i neučinkovito pravosuđe. Sve to doprinosi stvaranju atmosfere mržnje i netrpeljivosti posljednjih nekoliko godina.  Zagreb Pride je svih tih godina upozoravao na odgovornost svih razina vlasti na nedovoljnu zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj, a sada smatramo da je krajnje vrijeme da i cjelokupna javnost prepozna da je nasilje prema LGBTIQ osobama  značajan i urgentan društveni problem. 

Ljudi iz moje okoline kojima sam rekla za situacije su mi rekli da šutim o tome i da zaboravim da se dogodilo

Iako je zakonski okvir za kažnjavanje zločina iz mržnje znatno poboljšan, provedba zakonskih odredbi je neučinkovita jer policija i državno odvjetništvo većinu zločina iz mržnje tretira kao prekršaje protiv javnog reda i mira. Zbog pogrešne kvalifikacije kaznenog djela zločina iz mržnje i kažnjavanje počinitelja u prekršajnom postupku posve je onemogućeno daljnje pokretanje kaznenog postupka. Sve to posljedično dovodi do nepovjerenja u policiju i državno odvjetništvo te trenda neprijavljivanja zločina iz mržnje koji je među najvišima u Europi. To sve omogućava i vlastima da, baš kao i u slučaju nasilja protiv žena, manipuliraju vlastitim statistikama koje ne odgovaraju stvarnom životu kako LGBTIQ osoba, tako i žena. 

Nemam povjerenja u policiju, ne želim se prisjećati toga i znam da nema vajde. Također dugo mi je trebalo da shvatim što mi se dogodilo i da to imenujem.

Također, sveprisutan govor mržnje razlog je za veliku zabrinutost za sve društvene skupine u Hrvatskoj koje se nalaze na nišanu proizvođača mržnje, osobito LGBTIQ osoba koje su govoru mržnje pojačano izložene od referenduma o zabrani istospolnog braka. Vlada ne pruža odgovarajuće mjere za podizanje svijesti za sprječavanje i osudu govora mržnje protiv LGBTIQ osoba; sudska praksa je potpuno neadekvatna i nedosljedna unatoč jasnim zakonskim odredbama; većinu prijavljenih kaznenih i prekršajnih djela koja se odnose na govor mržnje protiv LGBTIQ osoba državno odvjetništvo odbacuje s potpuno neutemeljenim objašnjenjima, poput suludih objašnjenja da se počinitelji nalaze pod utjecajem psihologije masa pa nisu odgovorni za svoje postupke!

Borba protiv zločina i  govora mržnje ostaje glavni izazov za cijelo naše društvo

Potrebno je učiniti mnoge značajnije i učinkovitije pomake za poboljšanje prava LGBTIQ osoba u svim područjima života. Na tome treba raditi daljnjim razvojem pravnog okvira za osiguravanje jednakih prava za sve građane i građanke, neovisno o spolnoj orijentaciji, rodnom identitetu, rodnom izražavanju i/ili spolnim karakteristikama, promicanjem prava LGBTIQ osoba u zemlji i inozemstvu, kao i učinkovitom borbom protiv nedemokratskih, klerikalnih pokreta koji prijete pravima LGBTIQ osoba i reproduktivnim pravima. Kao što smo imali prilike vidjeti, to se nije radilo.

Pozivamo stoga Predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Hrvatskog sabora, Gordana Jandrokovića da povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije promisle o svojoj odgovornosti za društveni položaj u kojem se LGBTIQ osobe nalaze zajedno s ostatkom građana i građanki te što mogu napraviti da se situacija popravi. Naš prijedlog je da kod svakog oblika nasilja protiv LGBTIQ osoba, uključujući i govor mržnje za početak  najoštrije i nedvosmisleno osude napad na LGBTIQ osobe. Važno je da se to nasilje imenuje homofobijom i transfobijom kako bi se dala jasna poruka javnosti da su to u našem društvu nedopustive i kažnjive pojave.

Apeliramo na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast da u sklopu potrebnih sveobuhvatnih promjena u pravosuđu  uključe i  sistemske mjere usmjerene ka prevenciji i adekvatnom sankcioniranju homofobnih i transfobnih zločina iz mržnje kao i govora mržnje. Ne smije se sve zaustaviti na zakonskim normama nego na osiguranju da se one i primjenjuju! 

I konačno, ovom prilikom želimo poslati poruku LGBTIQ zajednicu i  ohrabriti je na prijavljivanje svakog zlostavljanja. Svako dobacivanje, uznemiravanje ili fizičko nasilje upućeno vam na osnovi spolne orijentacije i/ili rodnog identiteta, i/ili rodnog izražavanja i/ili spolnih karakteristika, predstavlja zločin iz mržnje te je kažnjivo. Zato potičemo svakog tko je doživio ili doživjela diskriminaciju i/ili nasilje da isto prijavi Zagreb Prideu na hitni broj telefona 091 784 6278 koji je dostupan od 0 do 24. Prijava nasilja ili drugog oblika diskriminacije može biti i anonimna na www.rozimegafon.org, a ukoliko želite dobiti pravnu ili psihološku pomoć, omogućit ćemo je o našem trošku. Naša poruka cijeloj LGBTIQ zajednici je: „Niste same i sami. Zagreb Pride može pružiti pravnu i psihološku podršku svima osobama koje trpe nasilje i diskriminaciju.

O Međunarodnom danu borbe protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije

Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije (IDAHOBIT) obilježava se 17. svibnja. U Hrvatskoj se službeno obilježava od 2011., kada je njegovo obilježavanje na prijedlog Zagreb Pridea potvrdio Hrvatski sabor kao dio Nacionalne politike za ravnopravnost spolova. Nacionalna politika preporučuje javnim institucijama da same ili u partnerstvu s udrugama civilnog društva obilježe taj dan. Povodom obilježavanja tog dana ove godine, od 12.5. će na nekoliko lokacija u Gradu Zagrebu biti podignute različite zastave, a pokrenuta je i informativna kampanja o iskustvima nasilja i diskriminacije prema LGBTIQ osobama.

Hvala Belgijskoj ambasadi u Zagrebu na podršci i zastavama koje su nam ove godine omogućili_e 🙂