Zagreb Pride je queer feministička i antifašistička udruga koja se zalaže za ostvarenje aktivnog društva solidarnosti i ravnopravnosti slobodnog od rodnih i spolnih normi i kategorija te bilo koje druge vrste opresije.

Misija Zagreb Pridea

Zagreb Pride postoji radi ostvarenja socijalne pravde i sistemskog unaprjeđenja LGBTIQ prava kroz zalaganje za javno dobro. Mi se dosljedno, javno, glasno i direktno borimo protiv homofobije, bifobije, transfobije, seksizma, šovinizma, mizoginije, rasizma i svih oblika isključivosti. Zagreb Pride je progresivna snaga koja kontinuirano u fokus stavlja probleme u društvu i potiče sve oblike javnosti – društvo, donositelje_ice politika, LGBTIQ zajednicu – kako bi transformirale društvo i učinile ga ravnopravnim i jednakopravnim za sve.

Kao neformalna grupa pri različitim LGBT i srodnim organizacijama djeluje od 2002. godine, a od 10.09.2008. godine Zagreb Pride registriran je kao nevladina organizacija.

Vizija Zagreb Pridea

Zagreb Pride želi aktivno društvo solidarnosti, jednakopravnosti i ravnopravnosti, socijalne pravde koje se postiže kroz dekonstrukciju patrijarhata i svih njegovih pojavnih oblika, uvažavajući pritom puno pravo svake osobe na samoodređenje, samoidentifikaciju i samodefiniciju. Kroz edukaciju, istraživanje, javno zagovaranje, osnaživanje i direktnu akciju Zagreb Pride bori se za LGBTIQ osobe i zajednicu, nenormativne obitelji i društvo u cjelini te radi na dokidanju svih oblika diskriminacije uz punu promociju, poštivanje i zaštitu ljudskih prava.

Područja djelovanja
  • organiziranje Zagreb Pridea – Povorke ponosa lezbijskih, gej, biseksualnih, transrodnih, interspolnih i queer osoba i popratnih događanja
  • promocija i zaštita ljudskih prava LGBTIQ osoba, kao i promicanje i edukacija o ljudskim pravima
  • promicanje LGBTIQ kulture
  • ukazivanje na probleme seksizma, homofobije, lezbofobije, bifobije i transfobije u društvu
  • sprečavanje i ukazivanje na diskriminaciju i nasilje na osnovi spola, roda, spolnog identiteta, rodnog identiteta, rodnog izražavanja, spolne orijentacije te interspolnih karakteristika
  • razvijanje solidarnosti unutar LGBTIQ zajednice
  • organiziranje radionica, tečajeva, predavanja, seminara, tribina, kongresa i druge aktivnosti koje su u skladu s ciljevima i principima udruge
  • logistička podrška pri organiziranju Povorke ponosa LGBTIQ osoba i popratnih događanja te drugih javnih okupljanja LGBTIQ osoba
  • pridruživanje i osnaživanje nacionalnog, regionalnog (jugoistočnoeuropskog) i međunarodnog LGBTIQ pokreta
  • LGBTIQ izdavaštvo, video i web produkcija
  • suradnja s javnošću i medijima
Postojimo radi ostvarenja socijalne pravde i sistemskog unapređenja LGBTIQ prava
Vrijednosti Zagreb Pridea i što za nas znače:

Queer-feminizam – pokret koji proizlazi iz postmoderne feminističke teorije i queer teorije, Queer-feminizam je kritika LGBT pokreta i polarizacije između liberalnog i radikalnog feminizma. Zagovara dekonstrukciju patrijarhata kroz široku frontu i suradnju različitih neprivilegiranih socijalnih slojeva.

Antifašizam – stav aktivnog suprotstavljanja i djelovanja protiv svakog oblika fašizma i njemu komplementarnih ideologija i pokreta utemeljenih na prevlasti jedne (npr. etničke, nacionalne, vjerske, rodne, rasne…) skupine nad drugom: prije svega nacizma, ustaškog pokreta, aparthejda, imperijalizma, mačizma, heteroseksizma i militarizma.

Ravnopravnost – podrazumijeva jednake mogućnosti za ostvarivanje svih ljudskih prava u kulturnom, socijalnom, ekonomskom i političkom smislu te jednaku korist od ostvarenih rezultata, a neovisno o rodnim i/ili spolnim kategorijama.

Samoodređenje – podrazumijeva pravo svake osobe da se identificira i definira te mijenja svoj identitet bez obzira radi li se o spolu, rodu, spolnom i rodnom identitetu, spolnoj orijentaciji i cjelokupnoj seksualnosti, nacionalnosti, etničkoj pripadnosti, bilo u vezi vlastitog tijela ili društvenog statusa, dokle god to pravo ne krši prava drugih osoba.

Solidarnost – podrazumijeva nastojanje ostvarivanja povezanosti, uzajamne suradnje ili podrške, kako unutar Zagreb Pridea, tako i s ostalim pojedincima_kama, grupama i većim skupinama, a naročito u uvjetima opresije, eksploatacije ili bilo kojeg drugog oblika nasilja i društvene nepravde.

Sekularnost – zalaganje za načelo odvojenosti državnih institucija i osoba ovlaštenih za zastupanje države od vjerskih institucija i vjerskih predstavnika. Također, zalaganje za sekularnost podrazumijeva stav da javne aktivnosti i odluke, a pogotovo one političke, moraju biti bez ikakvog utjecaja vjerskih uvjerenja i/ili praksi, te da su osobe različitih religija jednake pred zakonom i ne legitimiraju se u svom javnom djelovanju preko svoje vjerske pripadnosti. Sekularnost omogućava uravnoteženost prava svake osobe na vlastito religijsko opredjeljenje s pravom na slobodu od religije.

Antimilitarizam – aktivno suprotstavljanje svakom obliku vojnog djelovanja koje uključuje zakidanje ljudskih prava i veličanja vojske, utjecaju nacionalizma i mačo-militarističkog duha na cjelokupni društveni i politički život.

Principi djelovanja Zagreb Pridea i što za nas znače:

Nenasilje – predstavlja oblik djelovanja koje isključuje sve oblike nasilja usmjerenog prema drugima, sebi ili okolišu za postizanje političkih, društvenih i osobnih ciljeva. Za Zagreb Pride ono predstavlja sve aktivne nenasilne oblike borbe poput građanskog neposluha, pružanja nenasilnog otpora i nenasilne komunikacije.

Društvena angažiranost – podrazumijeva aktivno djelovanje pojedinki_aca i skupina u društvu te pozivanje i poticanje na isto s ciljem stvaranja pozitivne društvene promjene, kao i boljeg i pravednijeg društva za sve.

Promicanje vegetarijanstva i veganstva – osvještavanje o etičkoj, ekološkoj i ekonomskoj neprihvatljivosti ubijanja, zlostavljanja i iskorištavanja životinja (npr. u prehrambenoj, modnoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj i zabavnoj industriji) te zalaganje za nespecističko društvo u kojem će sva živa bića biti ravnopravna kroz poticanje na preispitivanje i mijenjanje životnih navika koje podrazumijevaju nasilje nad životinjama.

Feministička etika brige – koncept koji kritički propituje kulturne postavke o brizi i njihove rodne dimenzije. Nasuprot patrijarhalnog obrasca brige u kojem su žene zadužene za sav reproduktivni i emocionalni rad, ovdje je briga definirana kao društvena i moralna praksa te građanska odgovornost svih, i to prema sebi, drugima i materijalnoj okolini, zasnovana na pretpostavci da možemo živjeti jedino zahvaljujući postojanju drugih koji doprinose našem opstanku i blagostanju.

Ključni pojmovi za feminističku etiku brige su: ranjivost – svaka osoba je ranjiva na svoj način te je prema tome svakome potrebna briga; povjerenje – nasuprot straha od drugih, povjerenje u druge i osvještavanje da se na druge može računati; moć – zajedničko osvještavanje odnosa moći i međusobno kapacitiranje u postajanju subjektima, a ne objektima moći; odgovornost – prema sebi i drugima, poduzimanje konkretnih radnji koje su drugima/meni potrebne; podrška – nasuprot pomoći koja podrazumijeva patronizirajući odnos osobe koja ju pruža prema onoj koja je dobiva, podrška podrazumijeva ravnopravni odnos i poštivanje autonomije.

Nehijerarhijski rad – podrazumijeva horizontalnu organizaciju rada temeljenu na principima suradnje, podrške, uključivanja i dobrovoljnosti.

Antiklerikalizam – aktivno suprotstavljanje utjecaju klera i klerikalnih stavova na politička i društvena pitanja, umiješanost u svakodnevni život građana_ki, njihovim povlasticama i indoktrinaciji društva.

Očuvanje okoliša – redovito djelovanje koje umanjuje štetne utjecaje na okoliš, što podrazumijeva razvrstavanje i recikliranje otpada, nastojanje da se odbačene upotrebljive stvari ponovno iskoriste te racionalno korištenje energije i ostalih resursa.

Borba protiv ekonomske nejednakosti – pružanje podrške i povezivanje s društvenim skupinama, politikama i inicijativama kojima je cilj očuvanje i povećanje opsega radničkih prava i prava socijalno ugroženih skupina, a čija je svrha ukidanje klasnih razlika i jednak pristup ekonomskoj sigurnosti za sve.

Drugarstvo – stvaranje srdačnih prijateljskih odnosa između pojedinki_aca i grupa temeljenih na međusobnom poštivanju, uvažavanju, iskrenosti, povjerenju, pouzdanosti i podršci.